U službi humanosti

Dobrovoljno davanje krvi

kap

Hrvatski Crveni križ utemeljitelj je dobrovoljnog davanja krvi u Republici Hrvatskoj.
Prva akcija dobrovoljnog davanja krvi organizirana je 25. listopada 1953. godine upravo u Sisku te se ovaj datum ujedno obilježava kao Dan dobrovoljnih davatelja krvi u Republici Hrvatskoj. Od ovog datuma Hrvatski Crveni križ organizira i provodi akcije darivanja krvi prema načelima dobrovoljnosti, anonimnosti, solidarnosti i besplatnosti.

Hrvatski Crveni križ, koji je utemeljitelj dobrovoljnog davanja krvi u Republici Hrvatskoj: promiče dobrovoljno davanje krvi te organizira i provodi akcije davanja krvi; okuplja davatelje i vodi evidenciju davatelja, te izdaje potvrde i dodjeljuje priznanja davateljima.

Kako bi se zadovoljile sve potrebe zdravstva Republike Hrvatske za krvi i krvnim pripravcima, u suradnji s transfuzijskim službama izrađuje se godišnji kalendar akcija, prema potrebama zdravstva. Godišnje se prikupi oko 180.000 doza krvi, što je 40 davanja na 1.000 stanovnika. Rezultati nisu ujednačeni u svim područjima Republike Hrvatske jer na broj prikupljenih doza utječu demografski, gospodarstveni, kulturološki i drugi čimbenici.

Gradsko društvo Crvenog križa Sisak redovito organizira akcije darivanja krvi na području grada Siska. Raspored akcija darivanja krvi možete pronaći na našim web stranicama ili saznati na našim brojevima telefona kao i osobnim dolaskom u Crveni križ.

O dobrovoljnom davatelju krvi

Dobrovoljni davatelji krvi su nacionalno bogatstvo svake zemlje. Hrvatski Crveni križ se prigodnim zahvalnicama zahvaljuje davateljima krvi u Hrvatskoj. U njihovu čast, 25. listopada proglašen je u Hrvatskoj Danom dobrovoljnih davatelja krvi. Svjetski dan dobrovoljnih davatelja krvi je 14. lipnja.

Ozljede i bolesti ugrožavaju ljudski život. Krv je često nezamjenjivi lijek. Jedini izvor krvi je čovjek – davatelj krvi.
Stoga pokažite plemenitost, budite davatelj krvi, i otkrijte najbolji dio sebe!

Tko je dobrovoljni davatelj krvi?
Dobrovoljni, neplaćeni davatelj krvi je osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dragovoljno i za to nije plaćena niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac. Osnovna načela davanja krvi su: dobrovoljnost, anonimnost, solidarnost i besplatnost.

U svrhu osiguravanja kvalitetne i sigurne krvi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), čiji je član i Hrvatski Crveni križ, usvojile su dokument kojim se obvezuju da će se osiguranje krvi i krvnih pripravaka temeljiti na dobrovoljnom i neplaćenom davalaštvu.

Kako se postaje dobrovoljni davatelj krvi?
Jednostavno – najprije morate donijeti odluku da želite davati krv i tako spašavati živote ljudi.
Javite se u svoje društvo Crvenog križa. Davanje krvi je povlastica zdravih ljudi jer samo zdrava osoba može biti davatelj krvi.

Koliko često i tko može dati krv?
Krv mogu dati zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti.
Muškarci mogu dati krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca.

Koji su razlozi privremenog odbijanja davatelja?
Razlozi privremenog odbijanja davatelja:

  • nizak hemoglobin,
  • visoki ili niski krvni tlak,
  • žene za vrijeme menstruacije, trudnoće ili dojenja,
  • lakše akutne bolesti (hunjavica, prehlada),
  • tetovaža i piercing,
  • alkoholizirano stanje,
  • uzimanje antibiotika,
  • cijepljene osobe,
  • nakon primanja transfuzije,
  • nakon operativnih zahvata i sl.

Ovo su samo neki od razloga privremenog odbijanja. Konačnu odluku donosi liječnik prilikom pregleda i razgovora s davateljem prije samog čina davanja krvi.

Ako ne možete dati krv – NE OČAJAVAJTE!
Pomoći možete i kao animator davalaštva krvi u svojoj sredini. Javite se u svoj Crveni križ!

Može li čovjek davanjem krvi dobiti AIDS?
NE – to nije moguće! Davanjem krvi ne može se dobiti niti AIDS niti bilo koja druga bolest. Pribor koji se koristi prigodom uzimanja krvi je zapakiran, sterilan i za jednokratnu uporabu.

Može li davanje krvi biti štetno za ljudsko zdravlje?
NE – zdravi organizam ima uvijek dovoljne količine krvi (oko 5 litara). Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi, davatelj prolazi liječnički pregled, kontrolira razinu željeza u krvi, a njegova krv se testira na AIDS, hepatitis i sifilis. Određuje se i pripadnost krvnoj grupi (A, B, AB, O; svaka može biti Rh + ili Rh -).

O dobrovoljnom davanju krvi

Kako se sve može dati krv?
Najčešći način davanja krvi jest “klasično” davanje, što znači uzimanje jedne pune doze krvi od 450 mililitara.
Također se mogu uzimati pojedini sastojci krvi, što zovemo davanje na aparatu – staničnom separatoru.

Koliko traje davanje krvi?
Nakon liječničkog pregleda i određivanja hemoglobina u krvi, klasično davanje krvi traje desetak minuta.
Nakon toga je predviđeno vrijeme za odmor uz druženje s drugim davateljima te osvježenje uz lagani obrok i bezalkoholno piće.

Treba li jesti prije davanja krvi?
Nije poželjno biti natašte. Preporuča se lagani obrok nekoliko sati prije davanja krvi. Zbog bolesnika koji će primiti darovanu krv, NE preporuča se jesti izrazito masnu hranu ili piti alkohol 8 sati prije davanja krvi.